Pčelarenje pred Kijamet je planirana za objavljivanje od strane Indiana University Press u martu, 2024. Knjiga istražuje uticaje neuobičajenog vremena na lokalne ekologije medenja.
Lokalni pčelari su oštroumni pratitelji lokalnog vremena i lokalnih mjesta. Usklađeni sa apetitima svojih insekata i sa intimnom vezom između unutarnjeg ritma u košnici i vremenskoj izvoženosti biljaka, pčelari uočavaju posljedice klimatskih promjena koje su istovremeno suptilnog i dubokog uticaja.
Knjiga prenosi pčelarska dokumentovanja o promjenama u košnicama i izvan njih. Pčelarske obzervacije, na mnoge načine, su odjek zabrinutosti koje ističu klimatskih biolozi i ekolozi, prije svega za budućnost polinacije u uslovima izmijenjenih godišnjih doba. Različiti odgovori insekata i biljaka na uranjane početke proljeća, brinu biolozi, mogu rezultirati u razilaženju nekadašnjeg partnerstva između insekata i biljaka. Pretpostavke su da divlji i specijalizirani polinatori su najugroženi
Medonosna pčela, s druge strane, kontrolirana od strane čovjeka, visoko prilagodljiva, svestrani polinatori (vrsta koje je sposobna da ubere nektar različitih vrsta biljaka) smatra se otpornijom. A s druge strane, medonosne pčele sirom svijeta su ugrožene raznim oblicima čovjekovog uticaja koja mijenjaju njihovu biologiju kao i njihov društveni život. Monokulture, pesticidi, i gubitak habitata doveli su do toga da medonosne pčele idu na ispašu u predjele koji su za njih veoma neprijateljski. Globalni kolaps kolonija je dokaz koliko su moderne medonosne pčele krhke, pa tako i, koliko je nesigurna globalna industrija hrane koje sa velikim dijelom oslanja na izrabljene, istrošene insekte.
Za razliku od toga, pčele diljem Bosne i Hercegovine sakupljaju u skoro idealnim uslovima. Pčelinjaci su malog broja košnica i orijentisani su ka sakupljanju meda i drugih pčelinjih proizvoda. Lokalni pčelari smještaju svoje pčelinjake po selima i šumama, daleko od pesticida, i dalje od industrijske zagađenosti. Strastveno sade za svoje pčele cvjetnice bogate medom i nektarom. Mobilni pčelari putuju širem i diljem zemlje u svoje najdraže niše za sezonske ispaše. Neka od najboljih mjesta za ispašu se traže na nekadašnjim borbenim linijama rata '90tih, sada bujna i podivljala sa kako domaćim tako i invazivnim vrstama.