Pocetna      Knjiga      Film     The Buzz      O nama                                                                          
EN/BSC    
 










   Beekeeping in the End Times

 

Mark

         













Pčelarenje pred Kijamet (Beekeeping in the End Times) priča o medonosnim pčelama u našim katastrofalnim vremenima. Mnogobrojni su antropogeni—ljudski-uzrokovani—pritisci na pčele širom planete, ali dalekosežne posljedice klimatskih promjena na pčele su, iznenadjujuče malo istražene. Ova stranica daje uvid u projekat zasnovan na terenskom istraživanju koje je antropolog Larisa Jašarević sprovodila širom Bosne i Hercegovine od 2014 do 2019 godine.

Istraživačka metoda koju koriste antropolozi kao Larisa poznata je kao „etnografija.“ To je metoda bliske obzervacije kao i praktično-primjenjenog naučnog interesa.


Jednostavnije rečeno, Larisa je u stopu pratila pčelare širom i diljem zemlje dok su „lovili“ med po geografskim rubovima i društvenim marginama BiH. Radila je rame uz rame s


Pčelarenje pred Kijamet (Beekeeping in the End Times) priča o medonosnim pčelama u našim katastrofalnim vremenima. Mnogobrojni su antropogeni—ljudski-uzrokovani—pritisci na pčele širom planete, ali dalekosežne posljedice klimatskih promjena na pčele su, iznenadjujuče malo istražene. Ova stranica daje uvid u projekat zasnovan na terenskom istraživanju koje je antropolog Larisa Jašarević sprovodila širom Bosne i Hercegovine od 2014 do 2019 godine.


Istraživačka metoda koju koriste antropolozi kao Larisa poznata je kao „etnografija.“ To je metoda bliske obzervacije kao i praktično-primjenjenog naučnog interesa.

Jednostavnije rečeno, Larisa je u stopu pratila pčelare širom i diljem zemlje dok su „lovili“ med po geografskim rubovima i društvenim marginama BiH. Radila je rame uz rame s pčeloljubcima koji na pčelinjacima marljivo i gorljivo sade medonosne vrste ili zasijavaju okolna polja u stilu „gerilskog baštovanstva,“ kako bi poboljšali mogućnosti medobranja. Larisa je takodje oformila mali pčelinjak u jednom nisko-planinskom selu sjevernoistočne Bosne.

Etnografska istraživačka metoda je anegdotalna u smislu da prikuplja podatke o događajima i praksi u stvarnom životu ljudi. Antropologija isto tako pomno posmatra i razmatra ono što sami ljudi rade, govore i misle na temu koju istraživač proučava.  Ovaj istraživački pristup se time i razlikuje od eksperimenata poduzetim u laboratorijama, staklenicima, ili poljima gdje se postavljaju pitanja i traže rezultati pod striktno kontroliranim uslovima. Budući da je uticaj klimatskih promjena na lokalno vrijeme vrlo nepredvidiv a da se reakcije pčela, i biljaka koje su im bliske, dramatično razlikuje zavisno od staništa, nadmorske visine, i mikro-klime, klimatske nauke će neminovno morati uključivati utiske i iskustva terenom i praksom obučenih stručnjaka, kao što su pčelari. S istančanim sluhom za lokalne predjele i prirode, iz neposredne blizini pčela, pčelari i njihovi antropolozi ne samo da ukazuju na nove trendove i nesvakidašnje događaje, nego postavljaju bitna i teška pitanja o budućnosti klimatskih promjena.
Antropologija isto tako pretpostavlja da postoji mnogo načina da se bude čovjekom i da se svijet poima. Drugim riječima, kulturna raznovrsnost ukazuje na svijet u kojem kulture imaju posljedice. Planetarno uništavanje je očit dokaz: moderna globalna kultura oslikava ekološki pogubnu vezu čovjeka i prirode.
Odgovor na ekološko-klimatsku katastrofu zahtjeva nešto više od naprednih tehnologija i novih strategija adaptacije. U pitanju je nešto dublje i jednostavnije što treba preispitati i prevaspitati u susretu sa svakom košnicom. Ko smo, šta smo, i šta treba da uradimo—ja, ti, i mi—da bi zadržali pčele? Prije nego se sruši nebeski svod.  Ako ne uspijemo —a neuspjeh bi trebali uzeti u obzir—šta da uradimo, pred Kijamet?

Pčelarenje pred Kijamet donosi zabilješke o pčelarenju u kontekstu svjetske ekološke katastrofe i uporedo razmišlja sa islamskom eshatologijom, tj. o predanjima o kraju života i svijeta. Razvijajući eko-eshatologiju, stranica pokazuje mogućnosti koje pružaju neobični izvori inspiracije. I same pčele vole ispašu na livadama sa šarolikim cvijećem. Unoseći širinu i raznolikost u naša razmišljanja, možda uberemo čitavo bogatstvo novih ideja, slatkih kao med.